Kultura

Magazin

Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su članovi familije. On je trajno oblikovao jugoslavensku i hrvatsku kinematografiju.&nbsp;

Reditelj Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi kod Nik&scaron;ića, 22. marta 1928. Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom te braćom Đorđem i Stevanom je do izbijanja Drugog svjetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse i već 13. jul 1941. godine pridružili ustanicima koji su se borili protiv okupatora i narodnih izdajnika. Najstariji brat Đorđe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživjeli, iako su i oni bili ranjavani.

Srednju &scaron;kolu Bulajić je zavr&scaron;io u Sarajevu. Nakon rata na&scaron;ao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se motao s mlađim poratnim intelektualcima. Tada se počeo zanimati za kinematografiju, upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., asistirao velikim rediteljima kao &scaron;to su Federiko Felini i Vitorio De Sika pa se vratio u biv&scaron;u Jugoslaviju.

<figure class="iframe"><iframe allowfullscreen="allowfullscreen" frameborder="0" height="522" src="https://www.youtube.com/embed/7z73LGWLd5o?si=j8p9mHzrZWNyzRpJ" title="YouTube video player" width="928"></iframe></figure>

Rediteljsku karijeru započeo je sa dva kratka filma: Kamen i more i Brod lutalica (1953.). Prvi dugometražni igrani film &quot;Vlak bez voznog reda&quot; (o poslijeratnim migracijama stanovni&scaron;tva) realizovao je 1959. Djelo je nagrađeno sa dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba. Slijedi film Rat (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom Uzavreli grad (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom takođe Zlatnom arenom u Puli.

Pikasov plakat za film &quot;Bitka na Neretvi&quot; (1969)

Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledalaca. Kozara, Vlak bez voznog reda, Atentat u Sarajevu zajedno s Bitkom na Neretvi na vrhu su liste najgledanijih filmova u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Navedena četiri filma prikazivani su u mnogim državama. Njegovi filmovi su donosilii velike zarade.

Skopje 63, dugometražni dokumentarni film, bio je prikazivan na svim televizijama svijeta i svom je autoru donio prestižnu UNESCO-vu nagradu Kalinga za &quot;vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti&quot;.

Bulajić je dobitnik nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valjadolidu, nekoliko nagrada publike te jo&scaron; neke druge. Nagrađen je s nekoliko Zlatnih Arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umjetnost i nauku nominovala je njegov film Bitka na Neretvi za Oskara.

Bulajić je&nbsp;2010. preko medija u&scaron;ao u konflikt s Antunom Vrdoljakom koji je za potrebe svoj dokumentarno-igrane serije &quot;Tito&quot; koristio njegove snimke Titovih memoara koje je snimao 70-ih godina pro&scaron;loga vijeka za Televiziju Zagreb. Vlasnik tih memaoara je HTV, ali je Bulajić tvrdio da polaže autorska prava te da se bez njegova dopu&scaron;tenja nikome ne može ustupiti kori&scaron;tenje materijala.

Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodijeljena Nagrada za životno djelo, nakon &scaron;to je u rimskoj Filmskoj palati prikazan njegov film &#39;Libertas&#39; o životu i djelu velikog hrvatskog pisca Marina Držića. Nagradu mu je uručio Franko Nero, zvijezda njegove &quot;Bitke na Neretvi&quot; iz 1969., filma koji je u Jugoslaviji slavljen kao jedan od najboljih ratnih filmova svih vremena.

Dobitnik&nbsp;Trinaestojulske nagrade

Bulajić je dobitnik i Trinaestojulske nagrade za životno djelo&nbsp;2016.&nbsp;

On je tada za TVCG kazao da će s ponosom primiti Trinaestojulsku nagradu. Posebnu čast mu čini to &scaron;to nagrada dolazi iz Crne Gore za koju je, kako kaže, čitav život bio neraskidivo vezan.

Izvor: Večernji list, RTCG