Ekonomija

Infos

&quot;Ujedinjene nacije upozorile su danas da će se razorni socio-ekonomski uticaj pandemije KOVID-19 osjećati u godinama koje slijede ukoliko pametna ulaganja u ekonomsku, dru&scaron;tvenu i klimatsku otpornost ne osiguraju snažan i održiv oporavak globalne ekonomije.

Svjetska ekonomija je u 2020. godini doživjela pad od 4,3 odsto, &scaron;to je preko dva i po puta vi&scaron;e nego za vrijeme globalne finansijske krize iz 2009. Umjereni oporavak od 4,7 odsto, koji se očekuje tokom 2021. godine, tek je mali korak ka nadoknađivanju gubitaka iz 2020. godine&quot;, tvrdi se u najnovijem izvje&scaron;taju pod nazivom Svjetska ekonomska situacija i projekcije.

Izvje&scaron;taj ukazuje na to da će održivi oporavak od pandemije zavisiti ne samo od brzine sprovođenja vakcinacije i obima stimulativnih mjera, već i od kvaliteta i efektivnosti tih mjera za razvoj otpornosti na &scaron;okove u budućnosti.

&quot;Suočavamo se s najtežom zdravstvenom i ekonomskom krizom u posljednjih 90 godina. Dok žalimo za sve većim brojem preminulih, na umu moramo da imamo da će izbori koje sada donosimo odrediti na&scaron;u zajedničku budućnost&quot;, kazao je generalni sekretar UN Antonio Gutere&scaron;, koji će se kasnije danas obratiti tokom skupa u Davosu.

Kako je kazao, ulažimo u inkluzivnu i održivu budućnost koja će se voditi pametnim politikama, djelotvornim investicijama, kao i snažnim i efikasnim multilateralnim sistemom koji ljude stavlja u sredi&scaron;te svih socio-ekonomskih inicijativa.

Razvijene ekonomije, za koje se predviđa rast od 4 odsto tokom 2021. godine, ujedno su i one koje su doživjele najznačajniji pad tokom 2020. godine &ndash; od 5,6 odsto, usljed zatvaranja ekonomije i kasnijih talasa pandemije, &scaron;to povećava rizik od preuranjenih mjera &scaron;tednje koje bi podrivale globalne napore koji se ulažu u oporavak. Zemlje u razvoju zabilježile su ne&scaron;to manji ekonomski pad od 2,5 posto. Prema procjenama predstavljenim u izvje&scaron;taju, tokom 2021. godine njih očekuje skok od 5,6 odsto.

<h3>Ključna područja na koja je kriza uticala</h3>

 
Odjeljenje UN za ekonomska i socijalna pitanja (UN DESA) navodi da se tokom 2020. godine 131 milion ljudi, od kojih su mnogi žene, djeca i pripadnici marginalizovanih zajednica, na&scaron;ao ispod linije siroma&scaron;tva. Pandemija ima nesrazmjerno negativan uticaj na žene i djevojčice, izlažući ih povećanom riziku od ekonomskih nedaća, siroma&scaron;tva, nasilja i nepismenosti. 
 
Žene čine vi&scaron;e od 50 odsto radne snage u visokorizičnim radnim uslovima i uslužnim sektorima, kao &scaron;to su maloprodaja, ugostiteljstvo i turizam &ndash; ekonomskim oblastima koja su najteže pogođena mjerama zaključavanja. Mnoge od njih imaju ograničen pristup uslugama socijalne za&scaron;tite, dok su neke u potpunosti li&scaron;ene takvog pristupa. 
 
Obimne i blagovremene podsticajne mjere, u iznosu od 12,7 biliona američkih dolara, spriječile su potpuni kolaps svjetske ekonomije i doprinijele tome da se izbjegne velika depresija. Ipak, značajna razlika u veličini paketa podsticajnih mjera koji su pripremile razvijene zemlje i zemlje u razvoju učiniće da njihove putanje oporavka budu različite, ističe se u izvje&scaron;taju. 
 
Saop&scaron;tenje za javnost Vrijednost podsticajnih mjera po glavi stanovnika u razvijenim zemaljama skoro je 580 puta veća od one u najmanje razvijenim zemljama, iako je prosječni dohodak po stanovniku u razvijenim zemaljama samo 30 puta veći od onoga u najmanje razvijenim. Ova drastična razlika dodatno nagla&scaron;ava potrebu za većom međunarodnom solidarno&scaron;ću i podr&scaron;kom, uključujući i potrebu za oslobađanjem od dugovanja kada je riječ o grupi najugroženijih zemalja. &Scaron;tavi&scaron;e, finansiranje pomenutih podsticajnih paketa podrazumijevalo je najveće zaduživanje u mirnodopskim uslovima, čim je javni dug na globalnom nivou povećan za 15 odsto. Ovakav ogromni rast duga značajno će opteretiti buduće generacije ukoliko se značajan dio sredstava ne usmjeri u produktivna i održiva ulaganja i podsticanje ekonomskog rasta. 
 
Prema navodima iz izvje&scaron;taja, globalna trgovina opala je za oko 7,6 odsto u 2020. godini, usljed masovnih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja i turističkim tokovima. Postojeće dugotrajne trgovinske tenzije između vodećih ekonomija i zastoji u multilateralnim trgovinskim pregovorima već su sputavali globalnu trgovinu i u periodu prije pandemije. 
 
&quot;Trenutna kriza dodatno nagla&scaron;ava važnost revitalizacije multilateralnog trgovinskog sistema zasnovanog na jasnim pravilima kako bi svjetska ekonomija iza&scaron;la na put snažnog i otpornog oporavka&quot;, saop&scaron;tio je je zamjenik generalnog sekretara Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja, Liu Ženmin. 
 
On je dodao da se globalna trgovina mora učiniti otpornom na &scaron;okove kako bi se osiguralo da trgovina ostane pokretač rasta za zemlje u razvoju.

Izvje&scaron;taj ukazuje na posebne &scaron;anse zemalja u razvoju, ukoliko budu dale prioritet investicijama koje unapređuju ljudski razvoj, prihvataju inovacije i tehnolo&scaron;ka rje&scaron;enja, i jačaju infrastrukturu, uključujući stvaranje fleksibilnih lanaca snabdijevanja. Stavljajući akcenat na važnost podsticajnih investicija, izvje&scaron;taj pokazuje da, iako je većina sredstava iz istih uložena u očuvanje radnih mjesta i podr&scaron;ku trenutnoj potro&scaron;nji, ovo je dovelo i do stvaranja balona tj. rasta cijena imovine &scaron;irom svijeta. Uz to, berzanski indeksi dostigli su nove maksimalne vrijednosti tokom posljednjih nekoliko mjeseci. 
 
&quot;Dubina i ozbiljnost ove krize koja nema presedana u istoriji najava su sporog i bolnog oporavka&quot;, rekao je glavni ekonomista Ujedinjenih nacija i pomoćnik generalnog sekretara za ekonomski razvoj Eliot Heris.

&quot;Kako ulazimo u dugu fazu oporavka, vakcinacijom protiv COVID-19, moramo početi da podstičemo dugoročna ulaganja koja iscrtavaju put ka otpornijem oporavku &ndash; &scaron;to mora biti propraćeno fiskalnim stavom koji izbjegava uvođenje preuranjenih mjera &scaron;tednje i redefinisanim okvirom održivosti duga, programom univerzalne socijalne za&scaron;tite i ubrzanom tranzicijom ka zelenoj ekonomiji.&quot; 
 
Kriza kakva do sada nije zabilježena i koja je usmrtila vi&scaron;e od 2 miliona ljudi, poremetila i mnogo vi&scaron;e života, porodice gurnula u siroma&scaron;tvo, pogor&scaron;ala nejednakost u prihodima i bogatstvu između zajednica, poremetila međunarodnu trgovinu i paralisala globalnu ekonomiju &ndash; traži vanrednu reakciju. Na kraju, u izvje&scaron;taju se podvlači važnost postizanja Ciljeva održivog razvoja &ndash; plana za po&scaron;ten, mirnodopski i otporan svijet. 
 
&quot;Promovisanje inkluzivnog i pravičnog rasta, smanjenje nejednakosti i jačanje ekolo&scaron;ke održivosti najbolji je plan koji imamo za oporavak od ove krize i za&scaron;titu svijeta od svih budućih kriza. Razvoj otpornosti mora biti smjernica svakog aspekta oporavka. Oktrićemo da žene imaju ključnu ulogu kao predvodnice i simbol otpornosti&quot;, dodala je Marija-Franćeska Spatolizano, pomoćnica generalnog sekretara za koordinaciju politika i međuresorska pitanja iz Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja.