Ekonomija

Infos

Odgovarajući na pitanje da li postoji mogućnost da se za ovakve slučajeve uvede neki vid naknade s obzirom na to da sigurno neće biti u prilici da eventualno dobiju penziju, iz Zavoda su istakli da to nije u njihovoj nadležnosti.

Podgoričanka Marina Medojević tvrdi da se tri decenije uzaludno javlja na biro rada. Ekonomista je po struci, a uključujući pripravnički ima četiri godine radnog staža.

Ona u izjavi za Dan kaže i da država treba da uvede materijalnu nadoknadu za one koji su godinama nezaposleni.

&ldquo;Neki ljudi po trideset godina čekaju na evidenciji Zavoda i stiču godine za penziju. Od čega će oni da žive u starosti? Prije dvije godine u ovo vrijeme direktorka Monstata je tvrdila da svaki drugi nezaposleni ne želi da radi. Da li je zaista tako ili statistika nema pravi uvid u život ljudi?&rdquo;, pitala je Medojevićeva.

Ona kaže da je mnogo onih koji nijesu zaposleni i koji nijesu evidentirani kao takvi, pa nemaju nadu da će dobiti posao preko Zavoda i zbog toga se ne prijavljuju.

&ldquo;Do pojave korone mnogi su i&scaron;li preko granice, radili nekoliko mjeseci ili godina i tako prehranjivali porodice. Mnogo njih je radilo u takozvanoj sivoj zoni. Država mora kao mjeru ublažavanja siroma&scaron;tva omogućiti zapo&scaron;ljavanje jednog člana u porodicama u kojima niko nije zaposlen. Potrebno je subvencionirati poslodavce koji prednost pri zapo&scaron;ljavanju daju porodicama u kojima niko ne radi i samohranim roditeljima, uz uslov da se radi o stupanju u stalni radni odnos&rdquo;, kazala je Medojevićeva.

Nik&scaron;ićanin Vladan &Scaron;ćepanović ima 44 godine i svega godinu radnog staža. Nezaposlen je i kaže da se na biro rada nije prijavio odavno, jer je to, prema njegovim riječima, potpuno besmislena institucija.

&ldquo;Treba li pominjati njihova, apsurdna savjetovanja i predavanja, dok naivni vjeruju i nadaju se, na njihovim mjestima već rade DPS kadrovi. Za ovu i sve ostale tvrdnje, imam dokaze na ličnom i primjerima iz svoje porodice, kao i hiljada nepodobnih, koji su doživjeli sličnu nepravdu i diskriminaciju&rdquo;, tvrdi &Scaron;ćepanović.

Dodaje da je povremeno radio uglavnom sezonske poslove, obično poslove obezbjeđenja.

&ldquo;Staž je najbolja predstava mogućnosti mog zaposlenja. Zajedno sa suprugom i na&scaron;om djecom u jednom periodu, punih osam godina, bili smo bez posla i bilo kakvih primanja od države. Živjeli smo od zaduživanja i odlazaka u inostranstvo, nekad i dva puta godi&scaron;nje&rdquo;, ispričao je &Scaron;ćepanović.

Kao glavni problem za zaposlenje, &Scaron;ćepanović ističe eksponiranje u borbi protiv biv&scaron;e vlasti. On kaže i da nema nikakvu nadoknadu od države.

&ldquo;Kao i hiljade drugih ne postojim u evidencijama. Kada se govori o bilo kojoj strukturi dru&scaron;tva, zahvaljujući pro&scaron;loj vlasti, moja porodica i ja kao ni hiljade sličnih ne postojimo. &Scaron;to se tiče odlazaka u inostranstvo, koji su nosili visoki rizik u svakom smislu, na sami imperativ odlaska, uvijek su bili te&scaron;ki. Govorim bez imalo patetike, često sam odlazio bez novca i ostavljao porodicu bez novca, a samo odvajanje je bilo neprirodno i ujedno najteži dio ove priče. Ipak, ostali smo složni i odlučni u borbi za pravdu&rdquo;, navodi &Scaron;ćepanović.

U ni&scaron;ta boljoj situaciji ne nalazi se ni J.P., koja je željela da ostane anonimna (ime poznato redakciji), a koja se na evidenciji Zavoda, sa manjim, sporadičnim prekidima, nalazi od 1990. godine.

&ldquo;U međuvremenu sam stekla i fakultetsku diplomu, tačnije 1993. godine. Ukupno imam oko pet godina radnog staža&rdquo;, navodi ona.

Ona, takođe, ističe da, koliko god zvučalo čudno, nije tražila posao van struke.

&ldquo;Komentari i izjave da posla ima, ali ljudi neće da rade, jezivo su ironični. Realno gledano, očekivati od nekog ko se &scaron;kolovao za profesora, pravnika ili ekonomistu da ode da radi kao perač suđa, isto je kao i očekivati od automehaničara da izvr&scaron;i operaciju slijepog crijeva ili donese presudu&rdquo;, zaključila je ona.

Marina Medojević ističe da nezaposleni nemaju pomoć od države, ukoliko nijesu korisnici socijalne pomoći.

&ldquo;Postoji mnogo razloga zbog kojih neko ne može biti korisnik socijale, potrebno je da nemate ni&scaron;ta da 6i dobili &bdquo;ni&scaron;ta&rdquo;, odnosno malu socijalnu pomoć. Djeca nezaposlenih ukoliko nijesu korisnici socijale nemaju dječji dodatak, imaju ga samo oni i to neprihvatljivih 24 eura po djetetu i može da ga dobije samo troje djece u porodici. Ta djeca nemaju ni besplatne knjige niti vrtić. Ta djeca su za sistem socijalne za&scaron;tite nepostojeća&rdquo;, ističe Medojevićeva.