Društvo

Infos

Kao značajna kr&scaron;enja prava između ostalog su navedeni kredibilni izvje&scaron;taji o torturi ili okrutnom, nehumanom ili degradirajućem tretmanu ili kažnjavanju za koje su odgovorni vladini zvaničnici, zatim ozbiljni problemi za nezavisno&scaron;ću pravosuđa, ozbiljna ograničenja na slobodu izražavanja &ndash; uključujući prijetnje nasiljem protiv novinara, ozbiljna korupcija u vladi, ra&scaron;ireno rodno nasilje, trafiking ljudima, krivična djela nasilja ili prijetnji nasiljem protiv pripadnika LGBTQ+ zajednice, te postojanje najgorih oblika dječijeg rada.

&ldquo;Vlada je preduzela ograničene kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su možda kr&scaron;ili ljudska prava&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju koji je večeras objavio državni sekretar SAD Entoni Blinken.

Ocjenjuje se da vlada nije po&scaron;tovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima.

&ldquo;Pojedine nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti tvrdili su da su na tužioce i sudije uticali politički pritisak, korupcija i nepotizam. Proces imenovanja sudija i tužioca bio je ispolitizovan&rdquo;, nagla&scaron;ava se u izvje&scaron;taju.

Navodi se i da je korupcija bila značajan problem u zemlji, a da vlada nije efikasno primjenjivala zakon koji predviđa krivično kažnjavanje slučajeva korupcije među zvaničnicima.

Stejt department navodi da je Specijalno državno tužila&scaron;tvo gonilo slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i da je sa Specijalnim policijskim odjeljenjem preduzelo niz akcija tokom 2023. protiv visokih zvaničnika, uključujući &ldquo;hap&scaron;enja ili podizanja optužnica za zloupotrebu položaja, stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu drogom&rdquo;.

Prema izvje&scaron;taju, izbori u Crnoj Gori su uglavnom bili fer i nije bilo zloupotreba i nepravilnosti.

Podsjeća se na izvje&scaron;taj ODIHR-a o dva kruga predsjedničkih izbora pro&scaron;le godine u kojem se navodi da su bili konkurentni i adekvanto sprovedeni, s po&scaron;tovanjem osnovnih sloboda tokom kampanje, ali da su politizacija i nedostatak inkluzivnosti u procesu registracije kandidata smanjili javno povjerenje.

Posmatrači su, kako se podsjeća, registrovali o&scaron;tru retoriku kandidata i naveli da pristrasno izvje&scaron;tavanje nekih medija o kampanji nije doprinijelo kapacitetu birača da donesu dobro informisane odluke.

Takođe, ocjenjuje se da su parlamentarni izbori takođe bili konkurentni i dobro spovedeni, uprkos tome to su &ldquo;održani u kontekstu institucionalne i ustavne krize&rdquo;.

Stejt department ocjenjuje da su stranke, koje su bile dio vlade premijera Dritana Abazovića, nastavile &ldquo;raniju tradiciju kori&scaron;ćenja državne uprave i državnih kompanija za partijsko zapo&scaron;ljavanje.

&ldquo;Prema nevladnim organizacijama, politički lideri smatrali su zapo&scaron;ljavanje u državnim kompanijama i službama centralne i lokalnih vlada kao značajni resurs koji može da se iskoristi za uticaj na budućim lokalnim i nacionalnim izborima&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.

Podsjeća se i na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije predsjedničku kandidaturu lidera Evropa sad Milojka Spajića, zbog pitanja da li ispunjava uslove koje se tiču boravka i državljanstva, ali da su Stejt department navodi da nema izvje&scaron;taja da su vlada ili njeni agenti počinili proizvoljna ili nezakonita ubistva, niti ima izvje&scaron;taja o nestancima koji su povezani sa vlastima.

Akcija za ljudska prava i druge nevladine organizacije za ljudska prava, kako se ističe u izvje&scaron;taju, kritikovali su nedostatak napretka u vladi kada je riječ o krivičnom gonjenju ratnih zločina, kao i priznavanju žrtava i od&scaron;teti.

Bilo je i kredibilnih izvje&scaron;taja da su vladini zvaničnici primjenjivali torturu i druge okrutne, nehumane ili degradirajuće tretmane i kazne, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima dok je Crna Gora potpisnica i Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodi Stejt department, pozivajući se na izvje&scaron;taje istaknutih nevladinih organizacija o policijskoj torturi osumnjičenih i prebijanjima u zatvorima i pritvornim centrima &scaron;irom zemlje.

U izvje&scaron;taju Stejta navodi se da je vlada krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare zbog prekoračenja ovla&scaron;ćenja, ali da je bilo odlaganja u tim sudskim procesima, te da neki krivični procesi nisu rezultirali velikim kaznama. Akcija za ljudska prava, kako se navodi, primila je izvje&scaron;taje da je upotreba torture rezultirala te&scaron;kim fizičkim ili mentalnim povredama i patnjama.

Ističe se da su uslovi u zatvorima i pritvorima bili lo&scaron;i zbog prenatrpanosti i ograničenog pristupa zdravstvenoj njezi, a da je nasilje među zatvorenicima stalni problem. Prema izvje&scaron;tajima, na koje se poziva Stejt department, nasilje u zatvoru pripisuje se dugogodi&scaron;njem konfliktu dvije najveće organizovane kriminalne grupe u zemlji sa kojima su, prema nekim optužbama, sarađivali zaposleni u zatvoru.

Prema Stejt departmentu, nekažnjivost je problem u bezbjednosnim snagama, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima, i tome doprinose korupcija, netransparentnost, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj nad tužiocima i zvaničnicima u Upravi policije i Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova.

U izvje&scaron;taju se takođe ukazuje na tvrdnje organizacija za ljudska prava da su vlasti bile umije&scaron;ane u nelegalno prislu&scaron;kivanje i nadzor, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima. Podsjeća se da je nekoliko puta, navodno iz zdravstvenih razloga, odlagano suđenje biv&scaron;em direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću, koji je optužen za zloupotrebu položaja, nelegalno prislu&scaron;kivanje nekoliko opozicionih lidera, biv&scaron;eg specijalnog tužioca, mitropolita Srpske pravoslavne crkve i dvoje novinara koji su kritikovali biv&scaron;u vladu.

Kada je riječ o slobodi izražavanja, uključujući i medija, Stejt department ocijenjuje da je vlada to uglavnom po&scaron;tovala, ali da tu slobodu &ldquo;podriva rastući trend govora mržnje, verbalnih prijetnji i uvreda protiv novinara i građanskih aktivista, targetiranje kritički nastrojenih medija i nerije&scaron;eni napadi na novinare&rdquo;.

Sami mediji, kako se ocjenjuje u izvje&scaron;taju, izražavali su razne političke i dru&scaron;tvene stavove i između ostalog kritikovali vladu.

Ističe se i slučaj profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književosnost Bobana Batrićevića protiv kojeg je zatraženo pokretanje sudskog procesa zato &scaron;to je u autorskom članku za portal Antena M kritikovao SPC. Batrićević je optužen da je prekr&scaron;io Zakon o javnom redu i miru zato &scaron;to je u članku rekao da sve&scaron;tenici SPC &ldquo;&scaron;ire srpski nacionalizam, mržnju i ksenofobiju&rdquo; i da dugoročno, SPC uni&scaron;tava multietničku i multivjersku Crnu Goru i crnogorski nacionalni, kulturni i teritorijalni identitet&rdquo;, podsjeća se u izvje&scaron;taju.

Stejt department ocjenjuje i da nema izvje&scaron;taja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da su nerije&scaron;eni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastra&scaron;ivanja.

Podsjeća se da su pro-opozicioni mediji i civilni sektor kritikovali tada&scaron;njeg premijera Dritana Abazovića zbog neprikladnog targetiranja medija koji ga kritikuju. Abazović je, kako se navodi, optužio lokalnu Gradsku televiziju da &ldquo;&scaron;iri vjersku i etničku mržnju&rdquo;, a privatni TV kanal E da je &ldquo;u vlasni&scaron;tvu &ldquo;lidera organizovanog kriminala&rdquo;.

Predsjednik Jakov Milatović je slično optužio &ldquo;pro-opozicioni dnevnik Pobjeda&rdquo; da je povezan sa kriminalcima. Stejt department je naveo u izvje&scaron;taju da je nastavljena istraga o ubistvu glavnog i odgovornog urednika lista Dan Du&scaron;ka Jovanovića 2004. godine, i da je u okviru tog slučaja ispitana biv&scaron;a predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je u vrijeme ubistva bila vrhovna državna tužiteljka.

Ukazano je i na napredak u istrazi ranjavanja istraživačke novinarke dnevnika Vijesti Olivere Lakić 2018. godine i da je u tom slučaju optuženo 14 pojedinaca.

Novinari su, kako ocjenjuje Stejt department, bili suočeni sa zastra&scaron;ivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvje&scaron;tavanja.

Izdvajaju se prijetnje smrću protiv urednika Antene M Darka &Scaron;ukovića i njegove zamjenice Milene Aprcović, te prijetnje protiv Ljubomira Filipovića sa portala CDM.

Ističe se da je tokom 2023. godine bila na snazi zabrana ruskog RT-a i Sputnjika, donijeta na osnovu vladine odluke da se uskladi sa EU sankcijama, ali da prema navodima nekim posmatrača, među kojima je i Forenzički digitalni centar Atlantskog savjeta Crne Gore, vlasti nisu u potpunosti primijenile odluku Agencije za elektronske medije (AEM) da se obustavi emitovanje ili distribuiranje programa oba ruska državna medija, s obzirom na to da su i dalje bili dostupni u zemlji.

Stejt department u izvje&scaron;taju ocjenjuje da je porodično nasilje bilo dugotrajan i ozbiljan problem u svim zajednicama, a da su prema izvje&scaron;tajima NVO žrtve suočavale sa pote&scaron;koćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva i da je to &ldquo;promovisalo atmosferu nekažnjivosti&rdquo; za počinioce.

Reakcija policije je takođe, kako se navodi, bila ispod standarda a policajci su često savjetovali ženama da &ldquo;oproste&rdquo; svojim napadačima&rdquo; ili da ne nanesu &scaron;tetu njihovim &ldquo;izgledima za zapo&scaron;ljavanje&rdquo;.

Stejt department je naveo i da vlada nije efikasno primjenjivala zakone koji &scaron;tite pripadnike rasnih ili etničkih manjina protiv nasilja, i da su Romi, A&scaron;kaliji i Egipćani bili &ldquo;najranjivije žrtve diskriminacije&rdquo;, te da je među njima bila najveća stopa siroma&scaron;tva. Albanci i Bo&scaron;njaci su takođe, kako se navodi, često tvrdili da su bili žrtve vladine diskriminaciije i da su ekonomski zapostavljeni.

Pripadnici LGBTQI+ zajednice, kako navodi Stejt department, uživali su određeni stepen prihvaćenosti u dru&scaron;tvu, ali su prevladavali diskriminacija i maltretiranje. Takođe, ocjenjuje se da osobe sa invaliditetom nisu imale jednak pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama i saobraćaju.

izvor: Glas Amerike&nbsp;